Fikret Alić – Čovjek iza žice logora Trnopolje
Fikret Alić – čovjek s naslovne strane magazina “Time” i jedne od najupečatljivijih fotografija XX stoljeća. Slika izmučenog i izmršavjelog čovjeka iza žice logora “Trnopolje”, ostala je kao simbol agresije izvršene na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine.
Biografija
Fikret Alić rođen je u Kozarcu, općina Prijedor, gdje je živio sve do početka rata u Bosni i Hercegovini. Sa šesnaest godina ostao je bez oca, živeći u porodičnoj kući sa majkom, tri brata i tri sestre.
Završio je osam razreda osnovne škole i zaposlio se 1987. godine, neposredno poslije smrti oca. U početku je radio preko omladinskog servisa u “Rudniku željezne rude – Ljubija” kao fizički radnik. Nakon što je odslužio vojsku u Subotici i Šapcu, dobio je stalni posao kao portir na kamenolomu “Drenovača”, gdje je radio do samog napada na Kozarac.
Fotografija Fikreta Alića na naslovnoj strani američkog magazina “Time” objavljena u ljeto 1992. godine, donosi jedan od največih preokreta u Fikretovom životu, znatno je obilježila ovog bivšeg logoraša.
Preživjevši razaranje rodne grude i koncentracione logore “Keraterm” i “Trnopolje”, Fikret Alić spašava vlastiti život bježeći preko Hrvatske i Slovenije u Dansku. Tu mu je ukazana stručna zdravstvena pomoć liječenja ozljeda zadobijenih u zatočeništvu.
U Danskoj osniva porodicu i sa svojom suprugom i troje djece tu nalazi utočište sve do 2009. godine, od kada povremeno boravi u Kozarcu.
Već 2010. godine, Fikret se s porodicom vraća u Kozarac gdje i danas živi.
2017. godine izabran je za predsjednika Udruženja logoraša “Kozarac”. Sve protekle godine, aktivno se zalaže za očuvanje sjećanja na agresiju i žrtve agresije, posebno logoraše, u Bosni i Hercegovini.
Jedina sačuvana prijeratna fotografija
30. 04. 1992.
Srbi preuzimaju vlast u Prijedoru
23. 05. 1992.
Fikret otpušten sa posla
24. 05. 1992.
Napad na Kozarac
26. 05. 1992.
Pad Kozarca
26. 05. 1992.
Formiranje logora Keraterm
31. 05. 1992.
Službeno naređenje načelnika policije u Prijedoru za osnivanje logora
14. 06. 1992.
Fikret odveden u logor Keraterm
05. 08. 1992.
Svi logoraši iz Keraterma prebačeni u logor Trnopolje
14. 08. 1992.
Fikret bježi iz logora Trnopolje
15. 08. 1992.
Dolazak Međunarodnog crvenog križa u Trnopolje
15. 08. 1992.
Fikret na slobodi
AKTUELNO
26 godina od zatvaranja logora Omarska, traži se više od 700 žrtava genocida
Danas se navršila dvadeset i šesta godišnjica od zatvaranja zloglasnog logora “Omarska”.
Koncentracioni logor “Omarska” ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme agresije na BiH. Logor su organizirale lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine.
Obilježena 26. godišnjica raspuštanja logora “Omarska”
Na mjestu nekadašnjeg logora “Omarska”, uz prisustvo brojnih bivših logoraša, predstavnika udruženja logoraša, te porodica šehida, obilježena je 26. godišnjica raspuštanja tog logora. Poslana je jasna poruka da se zločin ne smije zaboraviti. Polaganjem vijenaca i puštanjem balona odata je dužna pošta onima koji nisu preživjeli torture u ovom logoru. U logor u Omarskoj prvi logoraši dovedeni su 26. maja, iako se u nekim dokumentima navodi da se to desilo četiri dana kasnije. Stravične torture trajale su sve do samog zatvaranja, kada su se desila i posljednja ubistva u logoru. Mnogi od ubijenih tada su odvedeni na Hrastovu glavicu gdje su i strijeljani te bačeni u jamu. Iako su se stravični zločini među zidinama Omarske dešavali pred očima svijeta, ni dan-danas nije dozvoljeno postavljanje spomen-obilježja. Logoraše upravo najviše boli to što u kompleksu logora nije izgrađeno spomen-obilježje koje će podsjećati na sve ono što je počinjeno u toku ljeta ’92. na tom prostoru, rekao je Jasmin Medić, autor knjige Genocid u Prijedoru.
Godišnjica ubistva 124 logoraša: Poredani u redove, vezani žicom i ubijani metkom u glavu
Na lokalitetu jame Hrastova glavica, u neposrednoj blizini sela Podvidača, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta obilježena je 26. godišnjica zločina od brutalne likvidacije 124 logoraša.
Arhiva